Prva vanredna sjednica Socijalnog savjeta

Dana 15. februara 2021. održana je Prva vanredna sjednica Socijalnog savjeta Crne Gore uoči skupštinske rasprave o povećanju minimalne zarade. Na poziv predsjednika Socijalnog savjeta gospodina Predraga Mitrovića, sjednici su prisustvovali predsjednik Skupštine gospodin Aleksa Bečić i predsjednik Vlade Crne Gore prof. dr Zdravko Krivokapić. Predlozi za izmjenu i dopunu Zakona o radu koji se tiču povećanja najmanjeg iznosa minimalne zarade će biti na dnevnom redu 18. februara.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je naglasio da je ustavno pravo svakog poslanika da predloži zakon ili drugi akt, ali da svojim prisustvom pokazuje otvorenost prema procesu dijaloga koji treba da nas vodi ka izbalansiranim mogućnostima i potrebama.

Smatra da je ostavljeno dovoljno prostora i vremena da se o izmjenama zakona razgovara u Socijalnom savjetu, imajući u vidu da iste stupaju na snagu 1.jula.

Predsjednik Vlade prof. dr Zdravko Krivokapić je istakao da Socijalni savjet treba da bude mjesto uravnoteženja svih naših ciljeva.

“Ova Vlada će 2021. godinu proglasiti godinom pravde, a najvažnija je socijalna pravda, koja treba da stigne do svih porodica i svakog pojedinca. Odluke moraju biti dugoročne, a takve odluke se donose samo na osnovu analize činjenica i stanja, na bazi mogućnosti, a ne samo želja. Svakako je dobra poruka povećanje iznosa minimalne zarade, ali zakonodavac u konsultacijama sa Vladom i na osnovu preporuka socijalnih partnera treba da procijeni najbolji momenat.”

Minimalna zarada u Crnoj Gori poslednji put povećana je 2019. i među najnižima je u svjetu, što ukazuje na neophodnost promjene o kojoj se vodila diskusija, a tokom koje je podržan predlog povećanja minimalne zarade od strane Vlade, poslodavaca i sindikata. Ovo je samo jedan u nizu koraka Vlade Crne Gore kojima će se u narednom periodu truditi da odlučno sprovodi sve planirane mjere u cilju ostvarivanja ključnih prioriteta ekonomskog rasta i razvoja.

Nakon diskusije, Socijalni savjet polazeći od:

• Konvencije MOR-a br. 98, koja promoviše preduzimanje odgovarajućih mjera za podsticanje i promovisanje punog razvoja i uputrebe mehanizama doborvoljnog pregovaranja između poslodavaca ili udruženja poslodavaca i organizacija radnika u cilju utvđivanja uslova rada i kolektivnog pregovaranja;
• Konvencije MOR-a br. 144, koja predviđa tripartitne konsultacije o aktivnostima vezanima za utvrđivanje međunarodnih radnih standarda, ali i značajno doprinosi donošenju boljih, informisanijih i uključivih odluka, promoviše kulturu tripartizma i socijalnog dijaloga, jača međusobno povjerenje i socijalni dijalog o širim ekonomskim i socijalnim pitanjima od važnosti za održivi razvoj, promoviše dobro ekonomsko i socijalno upravljanje;
• Ustavne odredbe da se socijalni položaj zaposlenih usklađuje u Socijalnom savjetu, da Socijalni savjet čine predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade;
• propisanog načina utvrđivanja iznosa minimalne zarade u Zakonu o radu („Sl.list CG“, br.074/19)

konsenzusom daje:

P R E P O R U K U

U skladu sa aktivnostima usmjerenim na unapređenje socijalnog dijaloga koje se sprovode u Evropi, u duhu dobre prakse i sa težnjom da se poboljša i unaprijedi proces konsultacija sa socijalnim partnerima Crne Gore, Socijalni savjet preporučuje da utvrđivanje iznosa minimalne zarade treba da bude rezultat pregovora kroz socijalni dijalog.

Socijalni partneri su saglasni da minimalna zarada mora odražavati balans između potrebe zaposlenih za dostojanstvenom zaradom i potrebe poslodavaca da održe poslovanje i broj radnih mjesta, naročito u uslovima izraženih posljedica pandemije COVID-19.

Socijalni partneri su saglasni da je uvećanje minimalne zarade potrebno, u iznosu ne manjem od 250 evra. Socijalni savjet preporučuje da se povećanje minimalne zarade realizuje u III kvartalu 2021. godine, kada se očekuje otpočinjanje oporavka privrede i oživljavanja ekonomske aktivnosti. Ovo iz razloga što je cilj svih socijalnih partnera obezbjeđivanje stabilnog i održivog rasta minimalne zarade.

Pored toga, socijalni partneri su saglasni da je, u narednom periodu, neophodno napraviti detaljnu i sveobuhvatnu analizu svih fiskaliteta i parafiskaliteta na rad, radi daljeg podsticanja zapošljavanja građana na profitabilnim radnim mjestima koja će im obezbijediti veća primanja, ali i omogućiti održivost poslovanja privrednih subjekata.